Informacije za odrasle preko 60 godina

Nazad

U toku starenja uobičajeno je da se i kod ljudi koji ne boluju od bolesti oka vezanih za godine pojave promene u vidu. Presbiopija, koja se javlja u kasnim 30im godinama života oubično napreduje vremenom, a starije osobe mogu primetiti i određene simptome.

  • Očima treba više vremena da se fokusiraju na predmet ili se teško prilagodjavaju pri nagloj promeni osvetljenja.
  • Ovakvi problemi prilagodjavanja osvetljenju mogu da ugroze sposobnost za vožnju, posebno u toku noći i za vreme padavina. Vožnja može biti još teža osobama koje boluju od bolesti koje ugrožavaju periferni vid ili povećavaju osetljivost na blještanje.
  • Može se pojaviti i problem pri razlikovanju slike od pozadine ukoliko su promene u tonovima male, ova pojava se naziva gubitak kontrastnog senzibiliteta.

Interesantno, istraživanja su pokazala da su štapićaste ćelije oka odgovorne za gore pomenute funkcije vida podložnije propadanju od kupastih ćelija koje su zadužene za oštrinu vida i kolorni vid.

Zdravlje štapićastih ćelija je takodje osetljivije na faktore okruženja kao što su ishrana, pušenje i preterano izlaganje suncu, na sve ove faktore možemo uticati i smanjiti njihov efekat.

Preporuke za provere vida kod osoba starijih od 60 godina

Od velike je važnosti odlaziti na redovne preglede bar jednom godišnje kod Vašeg očnog lekara kako bi se na vreme otkrile eventualne bolesti oka vezane ze godine, kao što su degeneracija makule, dijabetesna retinopatija, glaukom, katarakta i drugi.

Preporuke za zdravlje oka kod starijih od 60 godina

Veći rizik od nekih oboljenja kod žena

Žene su sklonije oboljevanju od glaukoma od muškaraca, takodje veća je verovatnoća da će glaukom dovesti do ozbiljnih oštećenja vida kod žena nego kod muškaraca. Katarakta je takodje blago zastupljenije oboljenje kod žena. Shodno ovome ženske osobe starije od 60 godina moraju se pridržavati saveta svog očnog lekara i odlaziti na redovne preglede.

Slabovidost

Slabovidost je termin koji se koristi za probleme sa vidom koji otežavaju svakodnevno funkcionisanje. Prirodno starenje oka ne dovodi do slabovidosti već su za to zaslužne bolesti oka, povrede ili kombinacija ova dva faktora. Slabovidost se može lako prepoznati, ukoliko teško razaznajete lica, naprežete se pri čitanju i radu, imate poteškoće u saobraćaju ili pri kupovini velika je verovatnoća da bolujete od slabovidosti. Drugi simptomi koji se mogu javiti uključuju gubitak perifernog vida, zamućen vid i noćno slepilo. Ukoliko primetite bilo koji od ovih simptoma obratite se svom očnom lekaru koji će Vas pregledati i po potrebi Vam preporučiti tretman koji će olakšati čitanje i svakodnevne poslove. Većini osoba koje boluju od slabovidosti neophodno je dobro osvetljenje u prostorijama u kojima borave.

Izbegavajte padove i slične moguće povrede oka

Polovina svih povreda oka dogode se u kući ili u njenoj neposrednoj blizini, najčešće tokom renoviranja (44%), dobra vest je da skoro sve povrede oka možete izbeći korišćenjem zaštitnih naočara, preporučljivo je da svako domaćinstvo ima makar jedan par zaštitnih naočara na raspolaganju.

Takođe je jako bitno smanjiti rizik od potencijalnih padova koji su sve češći sa starenjem zbog promena vida i balansa. Razmislite o sledećim savetima pomoću kojih možete višestruko smanjiti verovatnoću za povrede oka u kući:

  • Proverite da li su Vaši tepisi i slični predmeti osigurani od klizanja.
  • Dobro pričvrstite sve gelendere, posebno na stepeništima
  • Izbegavajte oštre uglove na nameštaju i stolariji kad god je to moguće

Sistematski zdravstveni problemi

Sistemski problemi sa zdravljem poput povišenog krvnog pritiska i dijabetesa koji su dijagnostikovani ili se pogoršali u starijim godinama takodje mogu uticati na zdravlje oka. Jedan od najranijih znakova dijabetesa i krvnog pritiska jeste povremena pojava zamućenog vida. Poželjno je da pri pregledu redovno obaveštavate svog onog lekara o svom zdravlju u globalu kao i lekovima i suplementima koje eventualno uzimate, ishrana, spavanje i ostali faktori načina života takodje su bitni kada se izgradjuje celokupna slika zdravlja oka.

Vežbanje

Naše oči zajedno sa ostatkom organizma zavise od dobre cirkulacije i unosa kiseonika što se najefikasnije stimuliše redovnom fizičkom aktivnošću. Redovno treniranje pomaže i u regulisanju telesne težine što je bitan faktor u smanjenju rizika od dijabetesa i dijabetesne retinopatije. Nežnije vežbe poput joge, tai-chia, šetnje i pilatesa takodje mogu biti jako efikasne u održavanju zdravlja. Zapamtite da kod vežbanje na otvorenom uvek koristite zaštitnu kremu za sunce i naočari sa UV zaštitom.

Spavanje

Dok spavamo naše oči se oporavljaju od napora kojima su bile izložene tokom dana. Neke studije ukazuju da ćelije koje primaju svetlost u oku igraju važnu ulogu u regulisanju ciklusa spavanja. Iako je ključno da zaštitimo oči od prevelikog izlaganja UV zracima jednako je važno pružiti očima odredjenu dozu prirodne svetlosti koja će pomoći organizmu da održi normalan ciklus spavanja.