Oftalmološki pojmovi

Nazad

A B C Č D E F G H I K L M N O P R S Š T U V W Z Ž

A

Aberacija
Aberacija predstavlja svako odstupanje od savršene slike u ljudskom oku. Optičke aberacije nižeg stepena su miopija i hipermetropija, kao i astigmatizam. Najčešće aberacije višeg stepena su koma, sferna aberacija i defokus koje čine blizu 20% optičkih grešaka u prosečnoj ljudskoj populaciji.
Ablacija retine
Ablacija retine je patološki proces kada dolazi do odignuća (odlubljivanja) slojeva retine od njenog pigmentog epitela. Češća je kod srednje i visoke kratkovidosti. Posebnu pažnju treba obratiti u slučaju nagle pojave bljeskova, većeg broja mušica i zamućenja dela očnog polja, kada se hitno treba javiti oftalmologu.
Ukoliko se ne leči ablacije retine može dovesti do potpunog slepila.
Adaptacija
  1. Adaptacija na svetlo ili tamu je vreme adaptacije (prilagodjavanja) oka pri prelasku iz slabo u jako osvetljen prostor i obrnuto, za koje slabije vidimo.
  2. Adaptacija na kontaktna sočiva je vreme potrebno da se rožnjača privikne na kontaktna sočiva koja se stavljaju prvi put ili nakon duže pauze.
Adaptometrija
Adaptometrija predstavlja merenje sposobnosti adaptacije oka na tamu.
Za merenje se najčešće koristi Goldmann-Weekersov adaptometar u tamnoj prostoriji.
Adicija
Adicija je dodatna korekcija dioptrije za blizinu kod staračke dalekovidnosti (prezbiopije).
Afakija
Nedostatak očnog sočiva se zove afakija (grčki: a – bez i phakos – sočiva). Sočivo se najčešće uklanja zbog zamućenosti (katarakte), luksacije ili urodjenih nedostataka.
Akomodacija
Akomodacija oka je proces kojim sočivo menja svoju dioptrijsku jačinu, u cilju stvaranja oštre slike na makuli. Usled kontrakcija cilijarnog mišića, koji opušta ili zateže zonule sočiva u oku, dolazi do promene zakrivljenosti sočiva.
Amauroza (amaurosis – potpuno slepilo)
Amauroza je termin koji označava da oko nema nikakvu reakciju na svetlost. Zenica je u stvari raširena ali se ne skuplja kad uperimo svetlo u oko.
Ambliopija (Slabovidost)
Ambliopija (lat. amblyopia) ili slabovidost je funkcionalni poremećaj jednog ili ređe oba oka koji se ne može ispraviti naočarima ili kontaktnim sočivima. Najbolji uspeh u lečenju ambliopije postiže se fotostimulacijom i kompjuterskim vežbama, u životnoj dobi deteta do 4. godine. S obzirom da slabovidnost jednog oka često ostane neotkrivena, izuzetno su važni oftalmološki pregledi dece.
Amebni keratitis (Acanthamoeba keratitis)
Amebni keratitis (Acanthamoeba keratitis) je retka, ali ozbiljna upalna bolest rožnjače oka koja može dovesti do slepila a najviše zahvata osobe koje nose sočiva. Kako se dolaskom vrućih letnjih dana većina nas prepušta užicima kupanja i plivanja, treba znati da su kupači sa sočivima najrizičnija grupa za dobijanje ove infekcije.
Ametropija
Ametropija je odstupanje od normalne refrakcije oka usled čega na mrežnjači nastaje nejasna slika posmatranih predmeta. Ametropije oka su kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam.
Amslerova rešetka
Amslerova rešetka je šema sa kvadratićima za testiranje na senilnu degeneraciju makule. Zapažanje nepravilnosti oblika kvadratića ili zamućenje u centralnom delu je alarm za posetu oftalmologu.
Testirajte Vaš vid metodom Amslerove rešetke
Anatomija oka
Anatomija oka
Astigmatizam
Astigmatizam (lat. astigmatismus- bez tačke) je refraktivna anomalija koja je uslovljena nepravilnom (nejednakom) zakrivljenošću rožnjače tako da je prelomna moć rožnjače različita u raznim meridijanima.Kao posledica toga, svetlosni zraci ne fokusiraju se u obliku tačke nego u obliku dve crtice koje zovemo fokale, i obično su vertikalne jedna na drugu. Astigmatično oko ne vidi podjednako jasno vodoravnu i vertikalnu liniju, zbog čega su posmatrani predmeti deformisani. Znaci astigmatizma su zamagljen vid, glavobolja, zamor, peckanje očiju kao i stiskanje očnih kapaka. Može se ispraviti naočarima, kontaktnim sočivima, ili refraktivnom hirurgijom.
Astenopija (Asthenopia)
Astenopija je zamor i peckanje očiju
Avastin
Avastin je brend naziv za Bevacizumab, lek koji se aplikuje u oko kako bi se usporio gubitak vida kod ljudi koji imaju vlažnu formu senilne degeneracije makule (AMD)

B

Bifokalna sočiva
Bifokalna sočiva imaju dva fokusa. Koriste se najčešće za korekciju daljine i blizine. Prednost im je što nisu neophodna dva para naočara (za daljinu i blizinu). Nedostaci su nagli i vidljivi prelaz sa daljine na blizinu, kao i slabije izoštreni predmeti na srednjoj udaljenosti. Danas su sve više u upotrebi multifokalna sočiva.
Binokularni vid
Razvoj binokularnog vida odvija se u tri faze. U prvoj fazi postoji samo istovremeno zapažanje slika iz oba oka. U drugoj mozak stapa slike oba oka u jednu. Treća faza, koja se naziva stereoskopski (trodimenzionalni, prostorni) vid uključuje i osećaj dubine. Poremećaji poput ambliopije i strabizma mogu sprečiti razvoj sve tri faze binokularnog vida.
Beonjača
Beonjača (lat. sclera) je bela fibrozni omotač oka. Sastoji se od kolagena i elastičnih niti. Zajedno s rožnjačom čini spoljašnji omotač oka. Služi za zaštitu unutrašnjosti oka od raznih negativnih mehaničkih uticaja.
Blefaritis
Blefaritis (Blephаritis) je upаlа (otok) kаpаkа, kada se gornji i donji kаpci oblože mаsnim česticamа i bаkterijаma u blizini bаze trepаvicа. Blefаritis izаzivа iritаciju, svrаb, crvenilo i bolove ili peckanje okа.
Blefaroptoza (Blepharoptosis – Ptosis)
Blefaroptoza ili ptoza kapka je očni kapak prekriva više rožnjače nego je normalno, odnosno kada je otvor između kapaka uži. Normalno gornji kapak prekriva rožnjaču za 1-2 mm.
Blefarohalaza
Blefarohalaza je pojava kožnih nabora očnih kapaka. Najčešće nastaje kod starijih osoba zbog popuštanja struktura očnih kapaka pri čemu dolazi do stvaranja nabora kože (dermatohalaza) i delimične hernijacije masnog tkiva iz orbite. Danas se uspešno rešava blefaroplastikom.
Blefaroplastika
Blefaroplastika (eng. Blepharoplasty) je operativni zahvat na očnim kapcima u svrhu korekcije njihovog izgleda. Zahvat je bezbolan i izvodi se u lokalnoj anesteziji. Najčešće se istovremeno operišu blefarohalaze oba oka.
Botulinum toksin (Botox)
Botulinum toksin poznat je pod fabričkim nazivima Botox ili Dysport. Blokira oslobađanje acetilkolina na spoju nerva i mišića čime je onemogućena akcija mišića u vremenskom periodu od najmanje 3 meseca.Danas se koristi u kozmetičkim tretmanima bora lica, ali i u lečenju teških očnih bolesti poput blefarospazma (spazam kapaka) i određenih manifestacija distiroidne orbitopatije.

C

Celulitis (orbitalni)
Orbitalni celulitis je akutna upala sadržaja orbite (očne duplje). Ukoliko se lečenje ne započne odmah, mogu se razviti teške komplikacije pa i smrtni ishod.
Centralni vid
Vidi pod: vidna oštrina
Cross Linking
Cross linking je nova metoda lečenja keratokonusa. Uz pomoć riboflavina i ultraljubičastog zračenja dolazi do kovalentnog povezivanja kolagenih vlakana oslabljene rožnjače.

Č

Čmičak (Hordeolum)
Čmičak (Hordeolum) je gnojna upala lojnih i znojnih žlezda (spoljašnji čmičak) ili Meibomovih žlezda (unutrašnji čmičak) smeštenih na rubu i unutrašnjosti kapaka. Kod spoljašnjeg čmička vidimo upaljeni čvorić sa žućkastim vrhom okruženim bolnim crvenim otokom, dok kod unutrašnjeg preovladava lokalizovana upala kapaka. Otok može zahvatiti i ceo kapak! Ukoliko se pregledom utvrdi spoljašnji čmičak, lečenje se sprovodi toplim zavojima (10-20 minuta 4x dnevno) uz antibiotske kapi. Unutrašnji čmičak leči se na isti način, ali ukoliko pređe u hronični oblik (halacion) neophodno je ukloniti čauru manjim operativnim zahvatom u lokalnoj anesteziji.
Čunjići
Vidi: Fotoreceptori. U mrežnjači oka se nalaze posebni fotoosetljivi receptori (štapići i čunjići) koji nadražaj fotona pretvaraju u električne impulse i šalju ih u mozak. Štapići se aktiviraju kod slabijeg svetla, u sumrak i noću, i omogućavaju crnobeli vid dok čunjići omogućavaju vid danju i opažanje boja.

D

Dalekovidost (Hypermetropia, Hyperopia)
Naziva se još i hipermetropija ili hiperopija. Za razliku od kratkovidosti, kod dalekovidosti se paralelni zraci svetlosti koji ulaze u oko prelamaju iza retine. Hiperopno oko obično je nešto manje od emetropnog. Refrakciona jačina je nedovoljna da bi se predmeti, koji se nalaze bliže oku, mogli jasno razaznati. Ispravlja se konveksnim ili tzv. plus sočivima.
Degeneracija makule (DM)
Degeneracija makule (žute mrlje) javlja se u više oblika, ali je najčešća forma vezana za populaciju koja stari i nosi naziv senilna degeneracija makule – Age Related Macular Deseases (ARMD). Ređe forme viđaju se u urođenim degenerativnim progresivnim oboljenjima (juvenilna makularna degeneracija), ili kod visoke kratkovidosti. Makula strada i u nekim sistemskim ili infektivnim oboljenjima.
Dijabetička retinopatija
Dijabetička retinopatija je oštećenje retine koje nastaje kao posledica komplikacija dijabetesa. Dijagnoza dijabetičke retinopatije postavlja se pregledom očnog dna. Neprepoznata i nelečena dijabetička retinopatija može dovesti do slepila. Zbog toga su, uz regulaciju šećera, neophodni redovni pregledi kod oftalmologa.Nastale promene na očima danas se uspešno koriguju upotrebom lasera (tzv. laserska fotokoagulacija). U slučaju uznapredovalih promena oftalmolog može indikovati operativni zahvat, vitrektomiju.
Dioptrija
Dioptrija je mera prelomne jačine sočiva ili zakrivljenosti sočiva. Obrnuto je proporcionalna žižnoj daljini (Dpt=1/ žižna daljina u metrima). Tako npr. konveksno sočivo jačine od +1,00 Dpt ima fokus na udaljenosti od 1 metra, a sočivo od +3,00 Dptr na udaljenosti 0,3 metra.
Dioptrijske naočari
Vidi pod: naočari
Dominantno oko
Pri gledanju s oba oka postoji tendencija da se objekti fiksiraju jednim, uvek istim, okom koje „vodi“ drugo oko pri promeni tačke fiksacije. Ova tendencija posebno je izražena kod ambliopije (slabovidosti).Najlakše se ispituje tako da ispružen prst naglo usmerimo na udaljeniji predmet, a zatim naizmenično gledamo desnim i levim okom. Dominantno je oko ono kojim i dalje vidimo prst usmeren na predmet koji smo fiksirali.
Dubinski vid
Vidi pod: binokularni vid
Dužica (iris)
Vidi: anatomija oka. Dužica ili iris je prstenasti organ koji se nalazi između rožnjače i sočiva. Od količine pigmenta u dužici zavisi boja očiju. U svom središtu ima okrugli otvor – zenicu.

E

Egzoftalmometrija
Egzoftalmometrija podrazumeva merenje položaja očne jabučice (bulbusa) u očnoj šupljini. Merenje se vrši posebnim instrumentom i izražava u milimetrima. Normalne vrednosti položaja bulbusa su kod odraslih 15-17 mm u odnosu na lateralni rub orbite, a kod dece od 13-17 mm u zavisnosti od starosti deteta. Apsolutne vrednosti nemaju veliki značaj, već ih treba upoređivati i pratiti.
Ektropijum
Ektropijum označava izvrtanje ruba očnog kapka ka spolja. Nastaje zbog gubitka tonusa kapaka u starosti, paralize nerva lica, mehaničkih uzroka ili ožiljaka kože kapaka. Pritom suzni kanali ne mogu upiti suze zbog čega dolazi do suzenja i upalnih promena kapaka, spojnice i rožnjače.Leči se operativno u lokalnoj anesteziji.
Emetropno oko
Emetropno ili normalno oko predstavlja optički sastav ljudskog oka u kojem se paralelni zraci svetlosti koji dolaze iz beskonačnosti seku u žarištu na makuli (mrežnjači). Ukoliko se zraci seku ispred ili iza makule radi se o kratkovidosti ili dalekovidosti.
Endoftalmitis
Endoftalmitis je upala sadržaja očne jabučice. Najčešće je posledica penetrirajuće ozlede očne jabučice, a može se razviti i kao postoperativna komplikacija svih hirurških zahvata kojima se ulazi u unutrašnjost očne jabučice. Uzroci mogu biti infektivni i neinfektivni. Zbog teškog lečenja ovog stanja vrlo su važni postoperativni kontrolni pregledi u kratkim vremenskim intervalima nakon zahvata.
Entropijum
Entropijum označava uvrtanje ruba očnih kapaka prema očnoj jabučici. Može nastati zbog gubitka elastičnosti struktura kapaka u starijoj dobi, grča orbikularnog mišića, mehaničkih uzroka ili ožiljnih promena spojnice. Budući da su trepavice usmerene prema rožnjači mogu izazvati upale i ulkus rožnjače.Leči se operativnim zahvatom u lokalnoj anesteziji.
Epifora
Epifora označava suzenje oka.
Erozija rožnjače
Erozija rožnjače označava oštećenje površinskog sloja rožnjače (epitela). Najčešće je uzrokovana spoljašnjom povredom, npr. granom ili noktom. Kako je rožnjača bogata nervnim završecima, ove povrede izazivaju jak bol, fotofobiju i smanjenje vidne oštrine. Ukoliko epitel ne zaraste pravilno, erozije se mogu ponavljati (recidivirajuće erozije). Kod sumnje na eroziju rožnjače potrebno je odmah javiti se oftalmologu.

F

Fakija
Fakija (grčki: phakos) označava postojanje prirodnog sočiva u oku, za razliku od afakije i pseudofakije.
Fako operacija
Vidi pod: operacija katarakte
Fluoresceinska angiografija
Fluoresceinska angiografija je metoda kojom se pregledaju krvni sudovi retine. Uključuje injekciju fluoresceina i snimanje očnog dna u raznim fazama dolaska fluoresceina u krvne sudove retine. Najčešće se koristi u dijagnostici dijabetičke retinopatije, začepljenja krvnih sudova retine i tumora.
Fokus
Vidi: žarište
Fotofobija
Fotofobija ili fotoosetljivost je preosetljivost na normalnu jačinu svetla. Čest je simptom upala raznih delova oka.
Fotokoagulacija mrežnjače
Najčešća je intervencija laserom indikovana kod stvaranja otoka ili patoloških krvnih sudova u zoni koja predstavlja tačku jasnog vida (žuta mrlja). Cilj intervencije je da se ukloni ili smanji otok, uspori novo nakupljanje tečnosti ili koagulišu patološki krvni sudovi odnosno njihova proširenja ciljanom ili rešetkastom fotokoagulacijom precizno usmerenim laserskim snopom.
Fotokoagulacija periferne retine
Cilj ove laserske intervencije je da se oko slabog mesta stvori ožiljak između mrežnjače i sudovnjače koji ne dozvoljava da se oko pukotine nakuplja voda i odvaja retinu od podloge (ablacija retine). Za formiranje čvrstog ožiljka potrebno je oko tri nedelje. Ukoliko ne dođe do formiranja čvrstog ožiljka potrebna je naknadna intervencija ledom (kriokoagulacija) ili operacija protiv ablacije.
Fotoosetljiva sočiva
Fotoosetljiva sočiva zatamnjenjem reaguju na UV zrake, te zaustavljaju veći deo ovih štetnih zraka pre nego dođu do oka. Koriste ih osobe koje ne žele nositi sunčane i dioptrijske naočari odvojeno. Najčešće su sive, zelene i smeđe boje, a razlikuju se u postotku i brzini tamnjenja.
Fotopsija
Fotopsija je pojava iskrica, svitaca, treperenja svetla i bljeskova. Može se javiti pri početnoj ablaciji retine, promena u očnoj jabučici, kod očne migrene, problema sa cirkulacijom u glavi i vratu itd. Kod nagle pojave ili izraženih simptoma potrebno je što pre javiti se oftalmologu.
Fotoreceptori
Fotoreceptori, tj. fotoreceptorske stanice nalaze se u mrežnjači. Pretvaraju vidljivu svetlost u električne signale koji se putem očnog nerva prenose do mozga. Čine ih čunjići i štapići. Čunjići su osetljivi na boju. Najviše ih ima u središnjem delu retine, makuli, gde omogućavaju oštru i detaljnu sliku pri jačem svetlu. Štapića ima znatno više. Nalaze se perifernije u mrežnjači. Nisu osetljivi na boju i služe za raspoznavanje predmeta pri slabom svetlu i orijentaciji u prostoru.
Fundus
Vidi pod: očno dno

G

Glaukom
Glaukom je naziv za grupu bolesti kod kojih dolazi do oštećenja očnog nerva, a u razvijenoj formi bolesti gubitka funkcije vida zbog povećanja očnog pritiska. Bolest godinama može proticati bez simptoma. Ukoliko se na vreme otkrije, može se uspešno kontrolisati i lečiti.
Gonioskopija
Gonioskopija je metoda kod koje se uz pomoć posebnog sočiva sa ogledalom posmatra ugao između rožnjače i dužice. Pomaže u razlikovanju glaukoma otvorenog i zatvorenog ugla.

H

Halacion
Halacion je hronična upala Meibomove žlezde smeštene s unutrašnje strane očnih kapaka. Nastaje zbog zastoja oticanja sekreta, i u početku se teže primeti, ili kao posledica neadekvatno izlečenog „čmička“. Za razliku od čmička, retko nestaje spontano te ga je potrebno ukloniti manjim operativnim zahvatom u lokalnoj anesteziji.
Heteroforija
Vidi pod: strabizam
Heterotropija
Vidi pod: strabizam
Hiperopija ili Hipermetropija (Hypermetropia)
Vidi pod: dalekovidost
HIV / AIDS
Virus humаne imunodeficijencije (HIV) je virus koji izаzivа propadanje imunog sistema orgаnizmа, što dovodi do raznih bolesti od infekcijа. HIV (AIDS) utiče nа oči iz razloga osetljivosti očiju nа infekciju.
Horoidea
Vidi: anatomija okaHoroidea je deo srednje ovojnice očne jabučice između retine i beonjače. Sadrži krvne sudove i nerve kao i tamni pigment koji sprečava prolazak svetla spolja i refleksiju svetlosnih zraka unutar oka. Na svom prednjem delu horoidea prerasta u dužicu.
Hromatopsija (Chromatopsia)
Hromatopsija je neprirodno vidjenje boja pri gledanju. Kao kad se pokvari kolor TV, pa preovladava jedna boja. Prema imenu te boje hromatopsija može biti erythropsia (kada preovladava crvena), cyanopsia (plava), chloropsia (zelena), xantopia (žuta).

I

Intraokularna sočiva (IOL)
Intraokularna sočiva (IOL) su veštačka sočiva implantirana u oko. Najčešće se koriste kao zamena za zamućeno očno sočivo tokom operacije katarakte. Može se koristiti i u cilju ispravljanja visoke kratkovidosti kao oblik refraktivne hirurgije. Postoje dve osnovne vrste intraokularnih sočiva. Tvrda IOL, napravljena od PMMA materijala, zahtevaju veći rez i šavove tokom operacije. Meka (savitljiva) sočiva napravljena od akrilata ili silikona. Mogu se implantirati u oko uz znatno manji rez koji nije potrebno ušivati. Standardna IOL omogućavaju dobar vid na daljinu, ali ostaje potreba za naočarima za rad na blizinu. U novije vreme ovaj problem se rešava s novim generacijama multifokalnih i difraktivnih intraokularnih sočiva.
Intraokularni pritisak
Vidi: očni pritisak
Iris
Vidi: dužica
Iridociklitis
Iridociklitis je zapaljenjska promena irisa (dužice) i cilijarnog tela (corpus ciliare) istovremeno.

K

Katarakta
Katarakta predstavlja zamućenje prirodnog sočiva oka što snižava vidnu oštrinu. Najčešće se javlja u drugoj polovini života, ali može biti i urođena ili se javlja kao posledica drugih bolesti. Leči se isključivo hirurški (ultrazvučnom ili konvencionalnom operacijom). Tokom pregleda je važno utvrditi da li je katarakta jedino oboljenje oka koje utiče na slabljenje vida.
Keratitis
Keratitis je upala rožnjače oka. Uzroci mogu biti neinfektivni i infektivni. Od neinfektivnih uzroka najčešći su sindrom suvog oka, UV zračenje kod varenja, razne bolesti nerava itd. Infektivni uzročnici mogu biti virusi, bakterije, gljive i amebe. Najteže se leči amebni keratitis koji može pogoditi nosioce mekanih kontaktnih sočiva koji sočiva ispiraju običnom, vodom iz vodovoda. Zbog toga je kod prvih simptoma preosetljivosti na svetlo, suzenja, bola, crvenila oka ili slabijeg vida potrebno javiti se oftalmologu.
Keratokonus
Keratokonus je degenerativna bolest rožnjače, kod koje se rožnjača stanjuje i menja svoj oblik. Kako prednja ravan rožnjače igra važnu ulogu u refraktivnom stanju oka, svaka i najmanja promena radijusa zakrivljenosti znatno utiče na kvalitet vida. Po pravilu, bolest se prvo javlja na jednom oku, ali pacijenti najčešće potraže pomoć oftalmologa tek kada bolest zahvati i drugo oko, što može potrajati nekoliko godina.Ako se bolest otkrije na vreme, u ranom stadijumu je još uvek moguća korekcija vida dioptrijskim naočarima, mekim, a zatim tvrdim kontaktnim sočivima. Poslednja opcija je transplantacija rožnjače. Keratokonus je često dijagnostikovan u kombinaciji s drugim genetskim poremećajima, kao što su Downov i Marfanov sindrom. Čest uzrok bolesti je i genetsko nasleđe. Za uspešno lečenje važna je i ispravna ishrana, unos dovoljno tečnosti, dovoljno vitamina i kvalitetan san. Ustanovljeno je da hormonalne promene i neki lekovi takođe mogu uzrokovati bolest. Pacijenti s keratokonusom često imaju krte nokte, oslabljenu kosu i veliku potrebu za trljanjem očiju. Korekcija i izlečenje keratokonusa je uprkos velikom napretku još uvek prilično komplikovano. U Miloš klinici izvodi se takozvani „Cross-linking“ tretman koji može zaustaviti napredovanje keratokonusa.
Keratometrija
Keratometrija je oftalmološki pregled kojim se meri zakrivljenost rožnjače. Zakrivljenost se meri uz pomoć keratometra ili, u novije vreme, topografom. Keratometrija je jedan od najvažnijih faktora pri odluci o izboru kontaktnih sočiva.
Konjunktivitis
Konjunktivitis ili upala spojnice (konjunktive) je najčešće oboljenje u oftalmološkoj praksi. Ako se izuzmu refraktivne greške poput kratkovidosti i dalekovidosti, konjunktivitis je najčešći razlog dolaska skoro 50% pacijenata koji se obraćaju oftalmologu.
Konkavna sočiva
Konkavna, divergentna ili minus sočiva imaju udubljenu jednu ili obe površine. Konkavno sočivo prelama paralelne zrake svetlosti koji postaju divergentni. Kontaktna sočiva i naočari s divergentnim sočivima koriste se u ispravljanju kratkovidosti.
Kontaktna sočiva
Kontaktna sočiva (eng. contact lenses) su pomagala za ispravljanje refraktivnih grešaka (kratkovidost, dalekovidost, astigmatizam, aberacije) koja se stavljaju direktno na rožnjaču. Mogu se koristiti i u terapijske ili samo estetske svrhe (sočiva u boji).
Konveksna sočiva
Konveksna, sabirna ili plus sočiva imaju izbočene površine koje prelamaju paralelne zrake svetlosti u jedno žarište. Sočivo ljudskog oka je konveksno. Kontaktna sočiva i naočari s konveksnim sočivima koriste se u ispravljanju dalekovidosti.
Korioretinitis
Vidi pod: uveitis
Kornealni topograf
Kornealni topograf je aparat koji uz pomoć računara analizira sliku prstenova projektovanih na rožnjaču, pravi tzv. topografsku mapu rožnjače. Uz pomoć ove mape moguće je na rožnjači videti nepravilnosti, keratokonus i ožiljke kao i njenu zakrivljenost i vrstu astigmatizma. Vrlo je korisna u aplikaciji zahtevnijih kontaktnih sočiva kao i kod postupaka refraktivne hirurgije.
Kratkovidost (Myopia)
Kratkovidost ili miopija najčešća je refraktivna greška oka. Paralelni zraci svetlosti koje ulaze u oko prelamaju se tako da se žarište nalazi ispred retine, umesto na mrežnjači. Zbog toga se predmeti bliže oku vide jasnije nego daleki predmeti. Kod kratkovidosti iznad -3,00 dioptrije potrebne su redovne kontrole oftalmologa zbog mogućih degenerativnih promena koje mogu dovesti do komplikacija. Kratkovidost se ispravlja konkavnim (minus) sočivima.

L

LASEK
Vidi pod: refraktivna hirurgija. LASEK (eng. Laser-Assisted Sub-Epithelial Keratectomy) je podvrsta PRK-a. Kod LASEK-a se epitel „pomeri“ u stranu nakon što se prethodno omekša alkoholom. Posle laserskog tretmana epitel se vraća na tretirano mesto.
LASIK
Vidi pod: refraktivna hirurgija. LASIK (eng. Laser-assisted in situ keratomileusis) najčešći je laserski operativni zahvat u zapadnim zemljama. Uz pomoć mikrokeratoma napravi se poklopac (eng. flap) koji se odigne. Laserskim zracima oblikuje se stroma rožnjače (tzv. skidanje dioptrije). Postupak se završava vraćanjem flapa na mesto.

M

Makula (žuta mrlja)
Vidi: anatomija oka. Makula ili žuta mrlja nalazi se na mestu najveće koncentracije fotoreceptora, tzv. čunjića, na zadnjem delu retine. U središtu makule nalazi se foveja, tačka s najgušće smeštenim čunjićima, koja je odgovorna za centralnu vidnu oštrinu. To je mesto na kome se kod normalnog oka nalazi žarište. Najčešći poremećaj makule je tzv. senilna degeneracija makule.
Midrijatik
Midrijatici su kapi koje indukuju širenje zenica. Lekove poput tropikamida koristimo kako bi pregledali mrežnjaču i ostale duboke strukture oka, kao i ublažili bolni spazam cilijarnog mišića (cikloplegija).
Midrijaza
Midrijaza je jako uvećanje zenice usled bolesti, povrede ili upotrebe droga i lekova. Normalno do širenja zenice dolazi u tami, a do sužavanja na svetlu, kako bi se noću poboljšao vid, a danju mrežnjača zaštitila od sunčevog svetla. Midrijatična tj. proširena zenica ostaje veoma povećana čak i na jakom svetlu.
Miopija (Myopia)
Vidi pod: Kratkovidost
Mioza
Mioza je jako suženje zenice. Normalno do sužavanja zenice dolazi na svetlu, a do širenja u tami, kako bi se danju mrežnjača zaštitila od sunčevog svetla, a noću poboljšao vid. Miotična tj. sužena zenica ostaje veoma sužena čak i u totalnom mraku.
Mrežnjača (retina)
Vidi: anatomija oka. Mrežnjača ili retina je tanki sloj nerava koji prekriva unutrašnju stranu očne jabučice. Sadrži fotoreceptore koji pretvaraju svetlosne signale u električne. Električni signali se dalje prenose putem drugih nervnih stanica očnog puta do mozga. Razlikujemo središnji deo retine, makulu, koja je odgovorna za centralnu vidnu oštrinu i njen periferni deo koji je važan za snalaženje u prostoru.
Multifokalna sočiva
Multifokalna, progresivna ili višežarišna sočiva, za razliku od monofokalnih i bifokalnih sočiva, imaju tri ili više žarišta s neprimetnim prelazom između žarišta. Koriste se za korekciju refraktivnih grešaka kod osoba starijih od 40 godina (vidi prezbiopija) na svim udaljenostima, od udaljenih predmeta, predmeta na srednjoj udaljenosti i bliskih predmeta. Danas se multifokalna sočiva ugrađuju u okvire naočara ili izrađuju kao multifokalna kontaktna i intraokularna sočiva.

N

Naočari
Sastoje se od naočarnih sočiva ugrađenih u okvire. Služe, najčešće za korekciju refraktivnih grešaka oka – dalekovidosti, kratkovidosti, astigmatizma i strabizma (dioptrijske naočare) ili za zaštitu od sunčevog svetla i UV zračenja (sunčane naočare). Sočiva za naočari su se u početku izrađivala od stakla, dok se danas češće izrađuju od plastičnih ili polikarbonatnih materijala koji su lakši i izdržljiviji. Na većinu plastičnih sočiva nanose se posebni slojevi koji ih čine otpornijim na grebanje, magljenje (hidrofobni sloj) i olakšavaju gledanje u monitor ili vid noću (antirefleksni sloj).

O

Očno dno (Fundus oculi)
Očno dno ili fundus oculi označava unutrašnju površinu oka koja se nalazi iza sočiva, u prvom redu mrežnjaču, krvne sudove retine, očni nerv, makulu i staklasto telo. Pregled očnog dna obavlja se indirektnom ili direktnom oftalmoskopijom. Iako se zadnji pol retine (očni nerv i makula) može videti na „usku“ zenicu, za potpuni pregled potrebno je, posebnim kapima – midrijaticima, proširiti zenice. Zbog širokih zenica vidna oštrina slabija je nekoliko sati nakon pregleda.
Očna jabučica
Vidi sliku anatomije oka. Očna jabučica, bulbus ili oko u užem smislu, glavni je deo čula vida u obliku lopte. Sastoji se od tri očna omotača, staklastog tela i sočiva. Spoljašnji (fibrozni) očni omotač sastoji se od rožnjače i beonjače. Srednji (vaskularni) omotač sastoji se od dužice, cilijarnog tela i horoidee. Unutrašnji očni omotač je mrežnjača.
Očni kapci
Očni kapci imaju ključnu ulogu u zaštiti očiju. Pomažu širenju vlažnosti (suza) po površini očiju kada se zatvore, npr. za vrijeme treptanja i na taj način sprečavaju suvoću očiju. Očni kapci osiguravaju i mehaničku prepreku ozljđivanju, refleksno se zatvarajući kada se neki predmet previše približi oku.
Očni pritisak
Očni ili intraokularni pritisak je pritisak tečnosti unutar oka. Merenje očnog pritisaka posebno je važno u dijagnozi i praćenju glaukoma. Meri se nekontaktnim i kontaktnim tonometrima kao i digitalno. Najčešća i najtačnija metoda je kontaktna aplanaciona tonometrija. Normalne vrednosti su između 10 i 21 mmHg.
Očni nerv
Vidi: anatomija oka. Očni ili optički nerv prenosi vidnu informaciju iz fotoreceptora retine do mozga. Mesto na mrežnjači na kome očni nerv izlazi iz očne jabučice nazivamo papila.
Odlepljenje retine
Vidi pod: ablacija retine
Oftalmolog
Oftalmolog je lekar specijalista za očne bolesti.
Okluzija
Okluzija je najuspešnija metoda za sprečavanje pojave ambliopije. Izvodi se zatvaranjem dominantnog oka s kojim dete fiksira predmete. Zatvaranje oka vrši se tupferom ili flasterom, a kod lakših oblika ambliopije zamućenjem ili prekrivanjem sočiva naočara flasterom ili folijom. Pri tome se oko najčešće zatvara na nekoliko sati dnevno.
Operacija katarakte
Operacijom katarakte (sive mrene) uklanja se zamućeno prirodno sočivo iz oka. Pri tome se najčešće implantira veštačko intraokularno sočivo (IOL). Postoje dve osnovne vrste operacija katarakte. Starija, konvencionalna, ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte (ECCE), kod koje je rez veći i zahteva ušivanje nakon operacije. Pacijent ostaje na hospitalizaciji nekoliko dana. Novija, ultrazvučna (phaco) operacija katarakte. Operacija i postoperativni oporavak traju znatno kraće. U našoj klinici operacije katarakte se obavljaju ambulantno i pacijent napušta kliniku kratko vreme posle operacije. Operacija se zasniva na usitnjavanju (emulzifikaciji) ultrazvukom i aspiraciji prirodnog sočiva kroz rez manji od 2 mm, uz pomoć najsavremenjih aparata.
Orbita
Orbita ili očna šupljina je parno udubljenje s obe strane nosne šupljine u kojoj je smeštena očna jabučica s pomoćnim organima, krvnim sudovima i nervima.
Ortoforija
Ortoforija je normalan položaj očiju kod koga su oči usmerene potpuno pravo i paralelno. Zavisi od anatomskog i funkcionalnog (inervacijskog) stanja spoljašnjih očnih mišića.

P

Panretinalna fotokoagulacija
Panretinalna fotokoagulacija podrazumeva intervenciju argon-laserom kojom se koaguliše periferna mrežnjača (retina) s očuvanjem centralne zone (žute mrlje). Indikovana je kod tzv. vazoobliterativnih bolesti retine od kojih su najčešće dijabetes, venska okluzija i vaskulitis.
Pahimetrija
Pahimetrija je metoda kojom merimo debljinu rožnjače. Koristi se kod različitih bolesti rožnjače, za precizno merenje očnog pritiska, kao i pre laserskih postupaka refraktivne hirurgije.
Papila očnog nerva
Vidi pod: očni nerv
Pelucidna marginalna degeneracija
Pelucidna marginalna degeneracija (PMD) je, poput keratokonusa, obostrano progresivno neupalno stanjenje rožnjače (ektazija). Jedina stvarna razlika od klasičnog keratokonusa je periferni smeštaj stanjenog područja na rožnjači, najčešće blizu njenom donjem ili gornjem rubu. Ispravlja se, kao i keratokonus, gaspropusnim kontaktnim sočivima, a u najtežim slučajevima presađivanjem dela ili cele rožnjače. Tačna dijagnoza pelucidne marginalne degeneracije vrlo je važna kod postupaka refraktivne hirurgije jer se, u poslednje vreme, koristi metoda lečenja, tzv. cross-linking, kojom se kod dela pacijenata zaustavlja napredovanje PMD-a i keratokonusa. Još uvek nema jedinstvenog stava o tome da li je PMD zasebna bolest ili samo podvrsta keratokonusa.
Pentakam (Pentacam)
Pentakam je rotirajuća kamera koja na Scheimpflugovom principu stvara trodimenzionalnu sliku prednjeg segmenta oka (rožnjače, dužice, sočiva). Ima poseban značaj u dijagnostici oboljenja rožnjače kao i u postupcima laserske refraktivne hirurgije oka.
Periferni vid
Vidi pod: vidna oštrina
Perimetrija
Perimetrija je jednostavna i neinvazivna metoda merenja osetljivosti na svetlo u vidnom polju. Obavlja se testom konfrontacije, uz pomoć manualnih (Goldmann) i automatskih perimetara. Automatski Humphrey i Octopus perimetri danas su zlatni standard u dijagnostici i praćenju glaukoma i neuroloških bolesti.
Phaco operacija
Vidi pod: operacija katarakte
PRK
PRK ili fotorefraktivna keratektomija je hirurški postupаk excimer laserom koji se primenjuje kod mаle do umerene krаtkovidnosti, kod umerenog аstigmаtizmа ili kod pаcijenаtа čijа debljinа rožnjаče nije dovoljnа zа LASIK.
Pseudofakija (Pseudophakia)
Pseudofakija je termin koji označava da oko ima sočivo, ali ne prirodno, nego ugradjeno veštačko (pseudo).
Pterigijum(Pterygium)
Pterigijum (Pterygium) je naziv za duplikature vežnjače (konjuktive) koja prelazi na rožnjaču (cornea). Trouglastog je oblika. Prerasta na rožnjaču najčešće sa strane nosa. Često je posledica izlaganja UV zracima i suvog oka. Leči se lokalnim hirurškim zahvatom.
PTK
PTK ili fototerapijska keratektomija zapravo je PRK u kojoj excimer laser ravnomerno uklanja površinski sloj strome zbog lečenja različitih bolesti rožnjače.
Pseudofakija
Pseudofakija (grčki: pseudo – lažan i phakos – sočivo) označava zamenu prirodnog očnog sočiva veštačkim intraokularnim sočivom.
Pupila
Vidi pod: zenica
Pupilarna distanca
Vidi pod: razmak zenica
Pregled očnog dna
Vidi pod: očno dno
Prezbiopija
Prezbiopija, ili „staračka dalekovidost“ je poremećaj vida koji se javlja najčešće posle 40. godine života.Posledica je postepenog gubitka sposobnosti oka da fokusira predmete u blizini. U svrhu omogućavanja nesmetanog čitanja i rada na blizinu, koriste se naočari sa konvergentnim (plus) staklima, ili kontaktna sočiva, a lečenje može biti i operativno. Postoji nekoliko vrsta naočara za korekciju: naočare samo za čitanje (sa dioptrijom samo za gledanje na blizinu i koriste se kod osoba koje nemaju druge smetnje vida), bifokalne naočare (u gornjem delu nalazi se sočivo za gledanje na daljinu, a u donjem delu sočivo za gledanje na blizinu), progresivne (multifokalne) naočare – omogućavaju prirodno gledanje na svim udaljenostima (daljina, srednja udaljenost i blizina). Takođe postoji i nekoliko vrsta kontaktnih sočiva: bifokalna ili multifokalna sočiva, sočiva sa monovizijom (to je tehnika gde jedno sočivo služi za gledanje u daljinu, a drugo za gledanje na blizinu. Mozak interpretira takvu sliku i izabere najbolju).Refraktivnim hirurškim zahvatom menja se oblik rožnjače i time njena sposobnost fokusiranja predmeta.Jedino na Miloš klinici, koja jedina u regionu poseduje Femtosecond laser poslednje generacije, kojim se izvodi INTRACOR metoda korekcije presbiopije. Na sasvim nov i bezbolan način, neinvazivno i sa najvećom mogućom preciznošću, sa samo 20 sekundi rada lasera, prave se koncentrični prstenovi unutar rožnjače koji omogućavaju vid na blizinu bez naočara.
Progresivna sočiva
Vidi pod: multifokalna sočiva

R

Razmak zenica
Razmak zenica je udaljenost između središta obe zenice. Ova vrednost izražava se u milimetrima, a važna je kod izrade naočara. Razmak zenica kod čitanja manji je za 2-4 milimetra od razmaka za daljinu, zbog konvergencije očiju.
Refrakcija
Refrakcija u ljudskom oku označava dioptrijsko stanje prelamanja svetlosnih zraka za vreme mirovanja akomodacije. Zavisi od dioptrijske jačine celog oka i njegove veličine. Normalna refrakcija oka naziva se emetropija. Refraktivne greške su kratkovidost, dalekovidost, astigmatizam i razne aberacije.
Refrakcijska greška
Vidi: ametropija
Refraktivna (astigmatska) keratektomija
Vidi pod: refraktivna hirurgija
Refraktivna hirurgija
Refraktivna hirurgija uključuje sve hirurške metode ispravljanja refraktivnih grešaka kratkovidosti, dalekovidosti i astigmatizma. Uključuje zahvate na rožnjači (laserske procedure skidanja dioptrije: LASIK, LASEK i PRK kao i hirurške zahvate: radijalna keratotomija, implantati rožnjače) kao i zahvate na sočivu oka (zamena prirodnog sočiva standardnim ili multifokalnim intraokularnim sočivima, i ugradnja specijalnih sočiva na dužicu preko postojećeg prirodnog sočiva, tzv. fakna IOL). Pre konačne odluke o vrsti refraktivnog zahvata neophodan je detaljan pregled oka kao i pregled na najsavremenijim dijagnostičkim aparatima (vidi: topografija rožnjače i pentacam).
Retina
Vidi pod: mrežnjača
Rožnjača
Vidi: anatomija okaRožnjača ili kornea je prozirni deo očne jabučice. Omogućava prolaz svetlosnih zraka u unutrašnjost oka. Odgovorna je za 3/4 ukupne dioptrijske jačine oka i zajedno sa sočivom prelama paralelne svetlosne zrake u žarište koje se kod emetropnog oka nalazi u makuli. Različita patološka stanja, poput degenerativnih promena i keratitisa, mogu poremetiti strukturu rožnjače i zamutiti je.

S

Senilna degeneracija makule – Age Related macular desease (ARMD)
Senilna degenerаcija makule je stаnje oka koje dovodi do pogoršаnjа centrаlnog dela mrežnjаče, mаkule, što dovodi do gubitkа centrаlnog vidа. Senilna degeneracija makule vodeći je uzrok slepila kod osoba starijih od 60 godina. Kod 90% obolelih razvije se atrofični (suvi) oblik. Redovne kontrole kod oftalmologa važne su zbog mogućnosti prelaska u eksudativni (vlažni) oblik. Vlažni oblik predstavlja 88% slučajeva slepila uzrokovane senilnom degeneracijom makule.Uzrok ove bolesti je nepoznat, a u rizične faktore, do sada su ubrojani dob, nasledni faktor, hipertenzija, povišen nivo lipida u krvi, nedostatak vitamina A, C, E u ishrani, prekomerna telesna težina i pušenje. Opasnost predstavlja preterano izlaganje, posebno plavom delu svetlosnog spektra, a naročito kod osoba osetljivijih na svetlo, i svetle puti. Preporučuje se nošenje naočara sa zaštitnim filterom – posebno na moru ili snegu. Rezultat oštećenja makule je poremećaj centralnog vida, bez mogućnosti korekcije naočarima, uz očuvanje perifernog vida, tako da se ne radi o kompletnom slepilu. Pacijent treba da se javi oftalmologu ukoliko primeti simptome poput smanjene kontrastne osetljivosti, smanjene vidne oštrine, pojave mrlje u centru vidnog polja (centralni skotom), ili krivljenja slike.
Siva mrena
Vidi pod: katarakta
Sklera
Vidi pod: Beonjača
Slabovidost
Vidi pod: ambliopija
Sočiva (očna)
Vidi: anatomija oka. Očno sočivo (lens crystallina) je prozirno sočivo s dve konveksne površine. Nalazi se iza dužice i zenice, a ispred staklastog tela. Učestvuje u akomodaciji oka, pri čemu pomaže u fokusiranju zraka koji polaze od udaljenog predmeta na makulu. Starenjem postaje manje elastičn0 usled čega dolazi do prezbiopije. Ukoliko se zamuti naziva se kataraktom ili sivom mrenom.
Sočiva (kontaktna)
Vidi pod: kontaktna sočiva
Sočiva (za naočare)
Vidi pod: naočare
Spojnica
Vidi: anatomija oka, konjunktivitisSpojnica ili konjunktiva je sluznica koja prekriva prednju površinu očne jabučice i kapke s unutrašnje strane.
Spoljašnji očni mišići
Vidi: anatomija okaSpoljašnji očni mišići zaduženi su za pokretanje očne jabučice. Dele se na četiri ravna i dva kosa mišića. Ravni mišići pokreću oko u smeru levo-desno i gore-dole, dok su kosi mišići prvenstveno zaduženi za rotaciju oka oko optičke ose. Očni mišići omogućavaju binokularan vid kod paralelnog položaja očiju (ortoforija).
Stereoskopski vid
Vidi pod: binokularni vid
Strabizam
Strabizam ili razrokost je poremećaj položaja očiju. Najčešće nastaje zbog nesklada u pokretima, paralize ili pareze spoljašnjih očnih mišića. Razlikujemo latentni i manifestni strabizam. Kod latentnog strabizma (heteroforija) sposobnost mozga da spoji slike iz oba oka u jednu prividno ispravlja oči u normalan položaj (ortoforija). Osobe s heteroforijom često osećaju zamor uveče npr. nakon dugotrajnog čitanja. Kod manifestnog strabizma (heterotropija) otklon očiju vidljiv je od strane posmatrača. Strabizam je važno prepoznati u dečjoj dobi, jer je često udružen s ambliopijom koju je kod dece još moguće lečiti.
Suzni film
Suzni film se sastoji od tri sloja. Neposredno uz površinu rožnjače i spojnice nalazi se mukozni sloj koji osigurava prijanjanje suza za te površine. Srednji vodeni sloj je najdeblji. Omogućava vlaženje oka i mehaničko čišćenje površine oka od čestica prašine i sl. Sadrži i mnoge sastojke koji uništavaju mikroorganizme. Vodeni sloj prekriven je lipidnim slojem koji sprečava sušenje vodenog sloja. Poremećaj u nekom od ovih slojeva dovodi do sindroma „suvog oka“.

Š

Štapići
Vidi: Fotoreceptori. U mrežnjači oka se nalaze posebni fotoosetljivi receptori (štapići i čunjići) koji nadražaj fotona pretvaraju u električne impulse i šalju ih u mozak. Štapići se aktiviraju kod slabijeg svetla, u sumrak i noću, i omogućavaju crnobeli vid dok čunjići omogućavaju vid danju i opažanje boja.

T

Tireoidna orbitopatija ili Grejvsova oftalmopatija (Bazedovljeva bolest)
Vidi: Grejvsova oftalmopatija. Vidi: Bazedovljeva bolest. Tireoidna orbitopatija predstavlja bolest kod koje su sva tkiva očne šupljine i kapaka, kao i štitasta žlezda, zahvaćeni dugotrajnim zapaljenskim procesom, koji vodi u ožiljavanje. To je autoimuna bolest, što znači da se imuni sistem obolelog aktivira protiv sopstvenih tkiva. Bolest je češća kod žena, najučestalija je između 30. i 50. godine. Može da se javi posle promena u normalnom funkcionisanju štitaste žlezde, pre svega, pri njenoj pojačanoj funkciji (hipertireoidizam). Tireoidnu orbitopatiju karakteriše bol iza oka i pri pokretima oka, suvoća oka, osetljivost na svetlost, povlačenje kapaka, otok i crvenilo kapaka i vežnjače, otok tkiva uz očnu jabučicu, postepeno smanjenje vida i širine vidnog polja, gubitak osećaja za boje, dvostruke slike, kao i poremećaj u normalnom pokretanju oka. Lečenje podrazumeva primenu kortikosteroidnih lekova, zračenje očne šupljine i hiruršku korekciju kapaka, operacije na očnim mišićima i operacije rasterećenja tkiva očne šupljine. Tireoidna orbitopatija usko je povezana sa pušenjem. Stepen ozbiljnosti oboljenja veći je kod pacijenata sa većom zavisnošću od pušenja.
Tonometrija
Vidi pod: očni pritisak
Topografija rožnjače
Topografijom rožnjače dobijamo detaljan prikaz površine rožnjače. Meri se kornealnim topografom.

U

Uveitis
Uveitis je upala oka koja zahvata jedan, dva ili sva tri dela od kojih se sastoji srednji očni omotač – uvea. Ako oko zamislimo kao loptu sastavljenu od tri sloja: spoljašnji sloj je beonjača s rožnjačom, unutrašnji sloj je mrežnjača, a između se nalazi uvea. Uvea se sastoji od: dužice (obojenog dela oka), cilijarnog tela (odgovorno je za stvaranje očne vodice i akomodaciju oka) i horoidee (lat. chorioidea) mreže krvnih sudova koji su smešteni u retini i beonjači. Uveitis može ugroziti život i ozbiljnija je od većine ostalih bolesti oka, jer uvea hrani oko preko krvnih sudova. Problemi povezani s uveitisom su podcenjeni, jer vrlo malo ljudi zna da je uveitis treći vodeći uzrok slepila. Zbog bliskog anatomskog smeštaja, upala zadnjeg dela zahvata i mrežnjaču pa se naziva horioretinitis. Može se proširiti u unutrašnjost oka (endoftalmitis) ili zahvatiti celu očnu jabučicu (panoftalmitis). Osnovni simptomi bolesti su bol i zamagljen vid.
Ultrazvuk
Ultrazvuk je zvuk čija je frekvencija iznad gornje granice čujnosti za normalno ljudsko uho, a koja iznosi 20 kHz (20.000 herca). U oftalmologiji se koriste frekvencije od 3 do 12 mHz za neinvazivne preglede očne jabučice i struktura u orbiti.

V

Vidna oštrina
Vidna oštrina ili vizus (VO, visus oculi) je kvantitativna mera vidne funkcije. Ispituje se tablicama sa crnim simbolima, koji mogu biti brojevi, slova ili znakovi (optotipima) na beloj podlozi, koje se postavljaju na standardnu udaljenost (6 m) od pacijenta. Vidna oštrina označava najbolju moguću vidnu funkciju sa ili bez korekcije naočarima ili kontaktnim sočivima. Normalna vidna oštrina označava se s 1,0 ili 100%.
Vidno polje
Vidno polje je skup svih tačaka u prostoru koje vidimo dok gledamo pravo ispred sebe. Meri se posebnim aparatima – perimetrima, dok se metode merenja nazivaju perimetrija. Poremećaji očnog polja mogu nastati kod raznih bolesti očnog nerva, očnih puteva i centara u mozgu te perifernog i centralnog dela retine.
Vitrektomija
Vitrektomija je mikrohirurška metoda odstranjivanja staklastog tela (vitreusa) iz unutrašnjosti očne jabučice.Razlikujemo prednju vitrektomiju tokom koje se uklanja manji deo staklastog tela s pristupom iz prednje očne komore i tzv. pars plana vitrektomiju kod koje se staklasto telo uklanja u potpunosti. Pars plana vitrektomija čini temelj većine hirurških postupaka lečenja bolesti struktura očnog dna.Virektomija spada u grupu najsloženijih mikrohirurških procedura koje se obavljaju na oku. Ova metoda lečenja je često jedini izbor kada su u pitanju neke bolesti oka, kao što su: ablacija retine, krvarenja u staklastom telu, dijabetesna retinopatija, trauma oka, kod nekih bolesti tačke jasnog vida.Virektomija se radi primenom aparata poslednje generacije, kada je ova vrsta hirurgije u pitanju, što omogućava preciznu i minimalno invazivnu hirurgiju.
Vitreus (staklasto telo)
Vitreus ili staklasto telo je želatinozna materija koja ispunjava očnu jabučicu između sočiva i retine. Tokom procesa starenja ili ranije (kod kratkovidosti, upalnih stanja ili traume oka) može doći do delimičnog razređenja (likvifakcija, sinhiza) ili zgušnjavanja (sinereza) staklastog tela zbog čega bolesnici vide tzv. plivajuća zamućenja ili mušice. Lečenje ovog stanja nije potrebno, ali u slučaju nagle pojave većeg broja „mušica“ potrebno je čim pre javiti se oftalmologu.
Kapci
Kapci, palpebre ili očni kapci su tanki nabori kože, mišića, vezivnog tkiva (tarzus) i sluznice (spojnice) koji prekrivaju i štite oko. Na rubu kapaka nalaze se trepavice koje dodatno štite površinu oka od prašine i nečistoća. Najčešće bolesti kapaka su upale kapaka poput blefaritisa (često udruženih s konjunktivitisom), čmička i halaciona. Kod starijih ljudi česte su i blefarohalaze (višak kože i/ili potkožnog tkiva kapaka), uvrtanje i izvrtanje (entropijum i ektropijum) ruba kapaka, kao i tumorske promene koje nastaju zbog izloženosti kapaka sunčevim zracima.

W

Wavefront tehnologija
Vidi pod: aberacija

Z

Zenica
Vidi: anatomija oka. Zenica je crni otvor u središtu dužice. U zavisnosti od količine svetlosti koja ulazi u oko, mišići dužice šire (midrijaza) ili sužavaju (mioza) zenicu.

Ž

Žarište (fokus)
Žarište je tačka u kojoj se seku svetlosni zraci. U emetropnom oku, koje je konvergentno sočivo, svetlosni zraci koji polaze od udaljenog predmeta ukrštaju se u makuli. Kod miopije ili hipermetropije žarište se nalazi ispred ili iza makule pa je slika u makuli nejasna.
Žuta mrlja (Makula)
Vidi: makula. Deo mrežnjače zadužen za centralni vid i razlikovanje detalja je MAKULA ili žuta mrlja. Ona obiluje fotoreceptorima – ćelijama koje primaju vizuelnu draž i prenose je nervnim elementima. Gust raspored receptora u makuli omogućuje oštrinu vida, zapažanje detalja i raspoznavanje likova, čitanje, pisanje, prepoznavanje boja.

A